Heljda

Heljda je poreklom iz Azije gde je korišćena još 6000 godina pre nove ere, a u Evropi je od 4000 godina pre nove ere.

personalni trener za zene novi sad

Nekada je bila osnovna seoska hrana. Kako u poslednje vreme jača svest o zdravoj ishrani, heljda ponovo dobija na značaju, jer je vrlo zdrava i korisna namirnica.U 100g zrna heljde ima 72% ugljenih hidrata, 11,7% belančevina i 2,4% biljnog ulja. Sadrži vitamin E i celu grupu vitamina B. Heljda sadrži više belančevina nego pirinač, pšenica, proso ili kukuruz. U belančevinama su sve esencijalne aminokiseline, naročito lizin, triptofan, treonin, arginin i amino kiseline koje sadrže sumpor, koje nedostaju većini žitarica. Od minerala ima 448 mg kalijuma, 282 mg fosfora, 114 mg kalcijuma, 6-10 mg gvožđa, 2-3 mg cinka i 2-5 mg selena. Heljda sadrži i mikroelemente kao što su jod, cink, brom, organske kiseline i flavonoid rutin (iz grupe vitamina P) koji predstavlja izvanredno lekovito sredstvo za bolesti kao što su hipertenzija, reumatizam i dijabetes. Flavonoid rutin štiti krvne sudove, a posebno jača otpornost kapilara, sprečava njihovu lomljivost, a time smanjuje rizik stvaranja edema i kapilarnog krvarenja. Heljda je odličan izvor rastvorljivih vlakana što pomaže smanjenju holesterola i rizika od raka debelog creva. Heljda ima nizak glikemijski indeks i ne sadrži gluten. Iz navedenog se vidi da je heljda prava riznica hranljivih sastojaka i treba je uvrstiti u svakodnevni jelovnik. Heljdino zrno može da se koristi za spravljanje kaša, a samleveno kao brašno može da se koristi samostalno, ili da se meša sa brašnom drugih žitarica za izradu raznih proizvoda (palačinke, kačamak, proja, rezanci, kore za pite). Kod nas se može nabaviti zrno heljde kao i brašno i proizvodi od heljdinog brašna – rezanci i kore za pitu. Proizvodi od heljdinog brašna su vrlo ukusni.